Dok ljeta postaju sve toplija, sve više putnika bježi od vrelih plaža i prepunih gradova prema svježini sjevera. Trend zvan coolcation vodi ih u Skandinaviju, na Aljasku, u Irsku i alpske doline, ali i u sjevernije, blaže dijelove inače toplih južnih zemalja.
Dok ljeta postaju sve toplija, sve više putnika okreće leđa vrelim plažama i prepunim mediteranskim gradovima. Umjesto toga, biraju svježinu sjevera, planinska jezera i mirne šume u kojima se ljeto naizgled nikamo ne žuri.
Ovaj se trend u svijetu putovanja naziva coolcation, što je spoj engleskih riječi za hladno i za odmor. Riječ je o putovanju u hladnije krajeve, u kojima temperatura rijetko postaje neugodna, a priroda nudi predah od gužve i od vrućine.
Što je coolcation?
Coolcation nije samo bijeg od visokih temperatura, nego i potraga za mirom. Putnici traže odredišta u kojima mogu duboko udahnuti, usporiti i provesti dane bez znoja, redova i pretrpanih šetnica koje su postale zaštitni znak klasičnih ljetovanja.
Prema procjenama turističke industrije, potražnja za takvim putovanjima naglo raste. Klimatske promjene i sve češći toplinski valovi mijenjaju način na koji ljudi planiraju godišnji odmor, a hladnija odredišta odjednom djeluju primamljivije nego ikad prije.
Skandinavija na vrhu liste
Najveći dobitnik ovog trenda mogla bi biti upravo Skandinavija. Prema nekim predviđanjima, broj dolazaka u tu regiju tijekom 2026. mogao bi porasti i do trideset i pet posto, što bi bio golem skok za zemlje poput Norveške, Švedske i Finske.
Uz skandinavske zemlje, među omiljenim hladnim odredištima spominju se Norveška sa svojim fjordovima, daleka Aljaska, zelena Irska te svježe alpske doline. Sve ih povezuje ista stvar: ugodne ljetne temperature i krajolici koji doslovno oduzimaju dah.
Sjever unutar juga
Zanimljivo je da putnici sve češće biraju i sjevernije dijelove inače toplih južnih zemalja. Umjesto vrelih obala, otkrivaju krajeve u kojima je klima znatno blaža, a gužve manje, iako se i dalje nalaze unutar poznatih turističkih država.
Tako u Španjolskoj raste zanimanje za zelenu Galiciju na sjeverozapadu, u Italiji za planinski Trentino-Alto Adige, a u Francuskoj za Normandiju i Alzas. To su mjesta koja nude svježinu i autentičnost, daleko od stereotipnih ljetnih razglednica.
Zašto bježimo od vrućine
Razlozi za ovaj zaokret vrlo su praktični. Ljetne vrućine u mnogim popularnim odredištima postale su tako jake da razgledavanje gradova ili ležanje na plaži više nije ugodno, nego iscrpljujuće, a katkad i opasno za zdravlje osjetljivijih putnika.
Uz to, mnogi su se jednostavno umorili od gužve. Slike prepunih plaža i gradskih ulica u kojima se jedva diše natjerale su putnike da potraže tiša mjesta, gdje odmor ponovno može biti upravo ono što bi i trebao biti, a to je opuštanje.
Sporije, ali smislenije
Coolcation se dobro uklapa u još jedan velik trend, a to je sporo putovanje. Umjesto jurnjave od jedne do druge znamenitosti, putnici biraju duže boravke na jednom mjestu i nastoje se istinski povezati s lokalnim ljudima i njihovom svakodnevicom.
Ideja je putovati rjeđe, ali pametnije. Bolje je, smatraju mnogi, jednom otići na dulje i doživjeti neko mjesto u miru, nego skupljati kratke izlete i pečate u putovnici koji brzo izblijede iz sjećanja čim se čovjek vrati svojoj kući.
Što to znači za Mediteran
Za tradicionalna mediteranska odredišta, uključujući i hrvatsku obalu, ovaj trend nosi važnu poruku. Vrhunac sezone u srpnju i kolovozu mogao bi postati manje privlačan, dok bi proljeće i jesen mogli dobiti na vrijednosti kao ugodnija razdoblja za posjet.
Možda upravo u tome leži prilika za mnoga mjesta uz more. Umjesto da se bore za sve kraću ljetnu špicu, mogla bi putnicima ponuditi mir izvan sezone, kada su ulice tiše, cijene niže, a ljepota krajolika jednako snažna kao i usred ljeta.
Pratim hladnija odredišta i ovo pomaže.
hladnija odredišta: jasno i dobro objašnjeno.