Sunčeva svjetlost i zdravlje: što znanost kaže o vitaminu D i suncu

Malo je ugodnijih osjećaja od toplih sunčevih zraka na koži nakon dugog i tmurnog razdoblja. No osim što nam popravlja raspoloženje, sunce ima i stvarne, znanstveno potvrđene učinke na naše zdravlje. Istodobno, ono skriva i određene opasnosti, pa je pravo pitanje kako pronaći zdravu ravnotežu između njegovih koristi i rizika.

Sunce kao tvornica vitamina D

Možda najpoznatija dobrobit sunca krije se u načinu na koji naša koža reagira na njegove zrake. Kada takozvane UVB zrake dotaknu kožu, pokreću u njoj kemijsku reakciju koja jedan spoj sličan kolesterolu pretvara u vitamin D. Upravo zbog toga sunce s pravom nazivamo prirodnom tvornicom ovoga dragocjenog vitamina.

Zanimljivo je da je za tu proizvodnju najučinkovitije podnevno sunce, kada su UVB zrake najjače. Upravo zato ljudi koji veći dio dana provode u zatvorenom prostoru, kao i stanovnici sjevernijih krajeva tijekom zime, često imaju manjak vitamina D u organizmu, a da toga nisu ni svjesni.

Vitamin D, čuvar kostiju

Vitamin D koji nastaje uz pomoć sunca nije tek sporedan detalj, već ima ključnu ulogu u našem tijelu. Njegov je glavni zadatak pomoći crijevima da iz hrane upiju kalcij, mineral koji je temelj snažnih i zdravih kostiju te zubi. Bez dovoljno vitamina D, tijelo teško gradi i održava svoju koštanu strukturu.

Upravo zbog toga se dugotrajan manjak ovoga vitamina povezuje s nizom problema s kostima. Kod djece nedostatak može dovesti do bolesti poznate kao rahitis, dok kod odraslih pridonosi slabljenju i lomljivosti kostiju, odnosno stanjima poput osteoporoze koja s godinama postaju sve češća.

Snažniji imunološki sustav

Osim brige o kostima, sunčeva svjetlost i vitamin D imaju važnu riječ i kod obrane organizma od bolesti. Istraživanja pokazuju da vitamin D pomaže imunološkom sustavu u borbi protiv nekih bakterija i virusa, čineći tijelo otpornijim na razne infekcije koje nas svakodnevno okružuju.

Zanimljivo otkriće znanstvenika sa Sveučilišta Georgetown pokazalo je i da plava svjetlost iz sunca može izravno ubrzati kretanje takozvanih T stanica, vrste bijelih krvnih stanica koje igraju ključnu ulogu u obrani od infekcija. Sunce tako, čini se, budi i naše prirodne obrambene snage.

Svjetlost koja diže raspoloženje

Nije slučajnost što se za sunčanih dana osjećamo vedrije i punije energije. Kada svjetlost uđe u naše oči, ona potiče mozak na proizvodnju serotonina, kemijskog glasnika usko povezanog s dobrim raspoloženjem, smirenošću i osjećajem zadovoljstva. Sunce tako djeluje kao svojevrsni prirodni antidepresiv.

S druge strane, tijekom mračnih zimskih mjeseci, kada je dana malo, mnogi ljudi osjete izražen pad energije i volje. Taj oblik sezonske potištenosti liječnici povezuju upravo s manjkom dnevne svjetlosti, što dodatno potvrđuje koliko je redovita izloženost suncu važna za našu duševnu ravnotežu.

Unutarnji sat i bolji san

Sunčeva svjetlost ima presudnu ulogu i u usklađivanju našega unutarnjeg biološkog sata. Jutarnja svjetlost koja dopre do očiju šalje mozgu jasan signal da je počeo novi dan, pomažući tijelu da uskladi svoj dnevni ritam budnosti i sna s okolinom u kojoj živimo i radimo.

Zbog toga stručnjaci savjetuju da svako jutro, ubrzo nakon buđenja, provedemo nešto vremena na prirodnoj svjetlosti. Takva navika ne samo da nas budi i razveseljava, nego nam navečer olakšava usnivanje i pridonosi kvalitetnijem i dubljem snu tijekom cijele noći.

Ali uvijek s mjerom

Uza sve nabrojene dobrobiti, važno je zapamtiti da sunce nikako nije bezopasno i da previše dobre stvari lako može postati štetno. Iste one UVB zrake koje stvaraju vitamin D mogu, u prevelikim količinama, oštetiti kožu, ubrzati njezino starenje i znatno povećati rizik od raka kože.

Ključ je stoga u umjerenosti i razumu. Za većinu ljudi dovoljno je tek nekoliko minuta podnevnog sunca na rukama i nogama nekoliko puta tjedno, dok se pri duljem boravku na otvorenome svakako treba zaštititi kremom, odjećom i hladom. Sunce je moćan saveznik našega zdravlja, ali samo kada ga poštujemo.