Ples kao lijek: što znanost kaže o plesu, mozgu i zdravlju srca

Ples je za većinu ljudi izvor radosti, dio slavlja i kulture koji nas prati od najranijih dana čovječanstva. No sve veći broj znanstvenih istraživanja otkriva nešto iznenađujuće, a to je da je ples ujedno jedna od najmoćnijih aktivnosti za naše tijelo i mozak, s učincima koje je zapravo moguće izmjeriti.

Štit za mozak

Jedno od najpoznatijih istraživanja na ovu temu došlo je do zapanjujućeg zaključka. Od svih ispitivanih tjelesnih aktivnosti, ples je bio jedina koja je bila povezana sa smanjenim rizikom od demencije, pri čemu su oni koji su često plesali imali čak sedamdeset šest posto manji rizik u odnosu na one koji su plesali rijetko.

Novija istraživanja idu u istom smjeru. Jedna studija iz 2022. godine usporedila je šest mjeseci plesa dvaput tjedno s hodanjem na traci, a skupina koja je plesala pokazala je bolje rezultate na testovima pamćenja i izvršnih funkcija, uz manji gubitak volumena hipokampusa, dijela mozga ključnog za pamćenje.

Zašto baš ples

Tajna se krije u tome što ples istovremeno aktivira gotovo cijeli mozak. Za razliku od jednoličnog trčanja, ples spaja tjelesni napor, glazbu, pamćenje koraka, osjećaj za ravnotežu i brze odluke u djeliću sekunde, a upravo ta složena kombinacija snažno potiče stvaranje novih veza među živčanim stanicama.

Kada plešemo, mozak neprestano mora predviđati sljedeći pokret, uskladiti ga s ritmom i prilagoditi se partneru ili prostoru. Ta stalna izmjena tjelesnog i misaonog rada svojevrsna je teretana za um, koja održava njegovu okretnost i otpornost na starenje puno više od pukog ponavljanja istih, već naučenih pokreta.

Ravnoteža i manje padova

Osim za mozak, ples je izuzetno koristan i za tjelesnu stabilnost. Istraživanja pokazuju da stariji ljudi koji plešu imaju bolji hod i ravnotežu, jer ples snažno aktivira mali mozak, područje odgovorno za koordinaciju pokreta i držanje tijela, što u kasnijoj dobi može značiti i znatno manje opasnih padova.

Nada za Parkinsonovu bolest

Posebno ohrabrujući su rezultati kod osoba s Parkinsonovom bolešću. Oni koji su jednom tjedno tijekom tri godine pohađali plesne satove imali su sporije pogoršanje motoričkih funkcija u odnosu na kontrolnu skupinu, a ples je poboljšao ravnotežu i kvalitetu života više nego uobičajene aerobne vježbe poput vožnje bicikla ili hodanja.

Stručnjaci smatraju da ritam ovdje igra ključnu ulogu. Glazbeni ritam kao da daje mozgu vanjski putokaz koji pomaže pokrenuti i uskladiti pokrete koji inače postaju otežani, pa mnogi oboljeli otkrivaju da uz glazbu mogu ono što im je bez nje često mnogo teže ili gotovo nemoguće.

Bolje raspoloženje

Učinci plesa nisu samo tjelesni, nego duboko zadiru i u naše raspoloženje. Plesne aktivnosti povezane su s boljim mentalnim zdravljem i s manje simptoma depresije, jer ples smanjuje stres i potiče lučenje serotonina, tvari koja igra vrlo važnu ulogu u osjećaju sreće i unutarnjeg mira.

I srce voli ples

Ni srce ne ostaje ravnodušno. Istraživanja pokazuju da redovito plesanje može smanjiti rizik od smrti uzrokovane bolestima srca i krvnih žila za gotovo polovicu, što ples svrstava među iznimno vrijedne oblike tjelovježbe za dugoročno zdravlje cijelog krvožilnog sustava.

Velika prednost plesa jest i to što je zabavan, pa ga ljudi puno lakše ustraju raditi nego dosadne vježbe. Kada je tjelesna aktivnost ugodna i ispunjena glazbom i društvom, mnogo je vjerojatnije da će postati trajna navika, a upravo redovitost donosi najveće zdravstvene koristi.

Ples za svakoga

Najljepše od svega jest da za ples nije potreban ni poseban talent ni skupa oprema. Bilo da je riječ o narodnom kolu, društvenim plesovima, ritmičkom njihanju u kuhinji ili plesnoj grupi u susjedstvu, svaki oblik pokreta uz glazbu nosi sa sobom dobar dio ovih dragocjenih dobrobiti.

Stručnjaci stoga savjetuju da se ne opterećujemo savršenstvom izvedbe, nego da jednostavno pustimo omiljenu glazbu i dopustimo tijelu da se pokrene. Već nekoliko pjesama tjedno može donijeti bolje raspoloženje, više energije i tihu, ali stvarnu zaštitu za mozak i za srce.

Možda su ljudi oduvijek instinktivno osjećali ono što znanost tek sada uspijeva izmjeriti brojkama. Ples je mnogo više od puke zabave, on je jedan od najstarijih i najradosnijih načina na koje čovjek može istovremeno hraniti svoje tijelo, svoj um i svoju dušu.